Input:

Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj

21.11.2022, , Izvor: Verlag Dashöfer

2022.11.1.1 Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj

Alan Vajda, mag.iur.

Navedenim člankom obrađujemo problematiku koja se odnosi na prilagodbu Republike Hrvatske klimatskim promjenama što je propisano Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Narodne novine, broj 46/20).

Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.

Međutim, što se tiče primjera prilagodbe, to su: učinkovitije korištenje vodnih resursa; prilagođavanje građevinskih propisa budućim klimatskim uvjetima i ekstremnim vremenskim prilikama; izgradnja obrane od poplava; razvijanje i/ili odabir usjeva otpornih na sušu; prilagođavanje šumarskih praksi manje osjetljivih na oluje i požare te oslobađanje kopnenih koridora kako bi se smanjio pritisak na vrste i olakšala njihova migracija.

Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Postoji neupitan znanstveni i politički konsenzus da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju, a koji je potvrđen usvajanjem niza međunarodnih rezolucija i sporazuma.

Tako Pariški sporazum o klimatskim promjenama obvezuje države svijeta djelovati u dva smjera:

(i) poduzeti žurne mjere u smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se porast temperature ograničio na 1,5°C odnosno na 2°C u odnosu na preindustrijsko razdoblje i

(ii) poduzeti mjere prilagodbe klimatskim promjenama, kako bi se smanjile štete od klimatskih promjena (na snazi je od 4. studenoga 2016. godine, potvrđen od strane EU-a 5. listopada 2016. godine, a od strane Republike Hrvatske 17. ožujka 2017. godine).

Izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2019. godine daje podatak da je globalni trend porasta temperature na +1,1°C te ako se nastavi povećavati koncentracija


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: